Stanovnici Hrvatske iz javne vodoopskrbe, na koju je priključeno oko 80 posto stanovništva, piju zdravstveno ispravnu vodu, a upitna je zdravstvena ispravnost vode iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata zbog toga što za njih Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) nema podataka jer ti objekti nisu pod stalnim javno-zdravstvenim nadzorom, rečeno je danas na konferenciji za novinare u HZJZ u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka, koji se ove godine obilježava na temu "Voda za gradove: odgovor na urbani izazov", piše Hina.

"Zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj iz javne vodoopskrbe je sigurno potpuno u redu, dok je upitna zdravstvena ispravnost vode iz lokalnih vodovoda (seoskih) i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunara, zdenaca, cisterni...) gdje nemamo podatke jer nisu pod stalnim javno zdravstvenim nadzorom", istaknuo je voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne vode HZJZ Željko Dadić. Dodao je kako je na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno oko 80 posto stanovnika u Hrvatskoj te da je cilj i te lokalne vodovode priključiti na javnu vodoopskrbu.

Dadić navodi kako se, primjerice, u istočnoj Slavoniji može naći arsena, mangana i željeza u vodi, a u priobalju se događa pojava zaslanjivanja vode i mutnoće nakon oborina, ali, ističe, kad se govori o vodi iz slavine, odnosno tehnološki obrađenoj vodi, može se reći da u javnoj vodoopskrbi "imamo jako zadovoljavajuće stanje i da pijemo zdravstveno ispravnu vodu".

Što se tiče provedenog monitoringa izvorišta vode za piće, Dadić je rekao da nigdje, ni u jednom uzorku nije pronađeno opasno onečišćenje.

Upozorio je pritom kako u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle godine za monitoring izvorišta vode za piće nije uzet niti jedan uzorak, a u ostalim županijama, navodi, javni vodoopskrbni sustavi uglavnom su osiguravali provedbu monitoringa dok su lokalni vodovodi osiguravali vrlo malo novca, kazao je Dadić i pohvalio vodovode iz Dubrovačko-neretvanske, Istarske i Ličko-senjske županije koji su osigurale i više od potrebnog broja uzoraka.

Naveo je također kako pet županija, kao obveznici provedbe monitoringa, nije osiguralo ni lipe za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće iz razvodne mreže i to Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. "Te županije trebale bi misliti i brinuti o svojim stanovnicima, da znaju kakvu vodu piju, a njihova zdravstvena ispravnost je za nas nepoznanica", ustvrdio je Dadić i kao pozitivne primjere izdvojio Šibensko-kninsku, Zagrebačku, Međimursku i Istarsku županiju.

Zamjenik ravnatelja HZJZ i voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Krunoslav Capak ocijenio je kako Hrvatska ima veliku sreću što ima velike rezerve vode za piće, odnosno "sirovine" za vodu za piće.