"U svim dosadašnjim raspravama Hrvatska je podržavala izgradnju toga štita, a konačnu političku odluku donijet će najviše državno vodstvo na summitu NATO-a u Lisabonu. Treba reći da taj štit ne predstavlja nikakav novi financijski teret i ne uključuje nikakve instalacije na hrvatskom teritoriju. Štit je nešto što je u interesu članica NATO-a jer je to zaštita od svih mogućih ugroza", rekao je Vukelić.

Vukelić zajedno s ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem sudjeluje na ministarskim sastancima u Bruxellese u sklopu priprema za summit Saveza, koji će se 19. i 20. studenoga održati u Lisabonu. Prvo su se zasebno sastali ministri obrane, zatim će tijekom radnog ručka zajedno raspravljati ministri obrane i šefovi diplomacija 28 zemalja članica, a nakon toga predviđen je zaseban sastanak ministara vanjskih poslova.

Glavne teme tih sastanaka su novi strateški koncept, proturaketna obrana i reforme zapovjednih struktura Saveza. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je na početku sastanka ministara obrane nadu da će zemlje članice postići dogovor o proturaketnoj obrani u Europi. "Moramo donijeti odluku ako želimo biti u stanju zaštiti cijelu Europu od prijetnji raketnim napadima. Mislim da je vrijeme za takvu odluku. Prijetnja je jasna", rekao je Rasmussen dodajući da postoje mogućnost za obranu za cijenu koja je prihvatljiva.

"NATO-ova primarna zadaća zaštite 900 milijuna stanovnika zemalja članica od napada nikad se neće promijeniti, ali to mora biti moderna obrana, protiv modernih prijetnji", rekao je glavni tajnika NATO-a.

Američki ministar obrane Robert Gates izjavio je uoči dolaska na sastanak da postoji "široka suglasnost" u Europi oko toga štita, s tim da neki od saveznika poput Francuske žele razjasniti još neke pojedinosti proturaketnog štita, koji bi štitio cijeli teritorij država članica NATO-a od rastućih prijetnji mogućim napadima balističkim raketama.

Riječ je o povezivanju postojećih sustava proturaketne obrane europskih zemalja s američkim sustavom. Za sada još nema potpune suglasnosti između Njemačke i Francuske. Berlin smatra da proturaketni štit treba biti zamjena za sustave za odvraćanje od nuklearnih prijetnji, dok Pariz drži da je to samo dodatak tome sustavu. (hina/metro-portal)