Hrvati se najkasnije sele od roditelja
Među stanovnicima Europske unije Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom, u prosjeku tek s 31,9 godina, dok je europski prosjek 26,1 godina
Prema podacima za 2013. godinu, Hrvati se najkasnije osamostaljuju, napuštajući roditeljski dom u prosjeku s 31,9 godina, a slijede Slovaci s 30,7 godina, Maltežani 30,1 i Talijani s 29,9 godina.
Na drugom kraju ljestvice su Šveđani, koji roditeljski dom u prosjeku napuštaju već s 19,6 godina, zatim Danci s 21 godinom, Finci 21,9, Nizozemci 23,5, Francuzi s 23,6, Nijemci s 23,9 godina.
Prema podacima za 2014. Irska je zemlja s najvećim udjelom djece do 15 godina u ukupnom stanovništvu, 22 posto, a najmanje ih je u Njemačkoj 13,1 posto. U Hrvatskoj ih je 628 tisuća, odnosno 14,8 posto.
Prema demografskim projekcijama, 2050. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti 521 tisuća djece mlađe od godina, što bi trebalo prestavljati 13,9 posto u ukupnom stanovništvu.
Prema tim projekcijama, broj djece do 15 godina povećat će se u 9 zemalja članica - Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Sloveniji i Švedskoj.
U ostalim zemljama taj udio će se ili smanjiti ili ostati na istoj razini, dok će se europski prosjek smanjiti sa 18,6 posto na 15 posto.
Tijekom 2014. godine u EU-u 9 od 10 osoba u dobi između 16 i 29 godina svakodnevno je koristilo internet, dok u ukupnom stanovništvu taj postotak pada na 65 posto.