Guverener Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski izjavio je danas da je središnja banka spremna na proaktivnu monetarnu politiku, ali uz uvjet da takva proaktivna politika postoji na razini zemlje.

HNB je spreman na proaktivnu monetarnu politiku, ali uz uvjet da postoji takva proaktivna politika na razini zemlje, što znači usmjeravanje likvidnosti u zdrav gospodarski rast, tamo gdje daje rezultate, a ne razbacivanje likvidnosti koja bi završila u potrošnji i povećanju deficita, kazao je Rohatinski u razgovoru s novinarima.

Po podacima HNB-a, banke već duže vrijeme ne plasiraju već kod HNB-a deponiraju više od dvije milijarde kuna, a dodaju li se tome i iznosi iz deviznih intervencija HNB-a trenutno je u sustavu višak likvidnosti oko 4,5 milijardi kuna.

Kada bi HNB reagirao smanjenjem stope obvezne pričuve s 14 na 12 posto, efekt bi bio oko šest milijardi kuna, pa bi gospodarstvu na raspolaganju moglo biti oko 10 milijardi kuna.

No, u središnjoj banci ističu i kako transferiranje likvidnosti "iz trezora banaka na račune njihovih klijenata" ovisi o tome tko snosi rizik tog transfera, tko je spreman preuzeti kreditni rizik.

Takav pristup zahtijevao bi promjenu u radu institucija, od njihovog preuzimanja rizika, kontrole trošenja sredstava, točnih kriterija za trošenje i slično, naglašava guverner i napominje kako prije svega misli na institucije koje već postoje, primjerice HBOR i slično.

Iskustva zemalja koje su se odlučile na neki oblik proaktivne politike je da država na sebe preuzela dio rizika, podsjeća Rohatinski i ističe da to traži i promjenu u radu institucija.U središnjoj banci, naime, nemaju nikakvih informacija o mogućnosti osnivanja fonda za pomoć poduzećima.

"Nismo protiv toga ili bilo čega drugog što može pomoći, ali mislimo prije svega na institucije koje već postoje", kaže je Rohatinski.

Na upit postoje li razgovori između HNB-a i Vlade o proaktivnoj politici, guverner odgovara da takvih razgovora na razini institucija nema.

Rohatinski napominje i da se o proaktivnoj ekonomskoj politici za sada više razmišlja nego što postoji konsenzus što bi ona trebala sadržavati i kako se implementirati.

Drugi je pak pristup nastavak sadašnje politike pri čemu se ostavlja da sami interesi poslovnog sektora, banaka, poduzeća, domaćinstava i sami odnosi na tržištu omoguće impulse za rast.

To je možda i najrealniji pristup, smatra Rohatinski i ističe da stoga središnja banka u službenim prognozama očekuje stagnaciju ekonomske aktivnosti u 2010. "Mi očekujemo stagnaciju, znači rast oko nule", kaže guverner.

Ocijenio je kako je ova godina "pokazala pravu sliku ranjivosti naše visokozadužene, visoko euroizirane ekonomije, s visokim deficitom platne bilance i fiskalnog deficita".

Istaknuo je kako je središnja banka zajedno s poslovnim bankama poduzela sve što je imala na raspolaganju za očuvanje likvidnosti, te kako se financijski sektor dobro drži, dobro posluje, uz povrat kapitala od 8-9 posto.

S druge ja pak strane realni sektor koji se suočava s padom inozemne potražnje za oko 18 posto, usporenim priljevom kapitala, a u njegovu odnosu s bankama vlada opća nesigurnost, neizvjesnost, izbjegava se preuzimanje rizika. (hina/metro-portal)