Prema podacima grčke središnje banke, privatni ulozi u grčkim poslovnim bankama u studenome prošle godine iznosili su 164 milijarde eura, izvijestio je njemački gospodarski list "Handelsblatt". Prema neslužbenim podacima iz bankarskih krugova danas je od toga ostalo još 143 milijardi eura - 21 milijardu manje. Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša.

A odljev novca se nastavlja. Zbog neizvjesnosti oko ostanka Grčke u eurozoni građani sve češće podižu svoje ušteđevine. Samo u zadnja dva dana podignuto je više od milijardu eura, objavljeno je u petak (20.2.). U oči upada da je do toga došlo uoči produljenog vikenda. Naime, idućeg ponedjeljka je u Grčkoj praznik.

Sjećanje na Cipar

Upućeni vjeruju da su se štediše očito prisjetile Cipra gdje je 2013. godine u sličnoj situaciji upravo tijekom produljenog vikenda uveden nadzor platnog prometa. Njima se ograničava međunarodni promet kapitala. One mogu biti uvedene u obliku poreza na kretanje novca, a moguća su i ograničenja za dizanje s bankovnog računa, kao i uvođenje obveze dobivanja posebnog dopuštenja ili javljanja kada je riječ o prebacivanju kapitala u inozemstvo.

Recimo, ako grčki uvoznik dobije naručenu robu iz Njemačke, on u Njemačku mora prebaciti novac za tu robu. "Kontrole platnog prometa bilo bi teško provesti budući da se stvarno mora razlikovati je li riječ o "bijegu novca", kada netko stvarno želi prebaciti svoju ušteđevinu u inozemstvo, ili je jednostavno riječ o običnom plaćanju računa", objašnjava Faust. Te kontrole bi značajno ograničile trgovinu i time predstavljale veliki problem za grčke poduzetnike."Takvim kontrolama u Grčkoj bi se doduše mogao spriječiti prijenos novca u inozemstvo", kaže Martin Faust, financijski stručnjak s Frankfurtske škole financija i menadžmenta za DW. No on upozorava da pri tome problem predstavlja razlikovanje između normalnih plaćanja naručenih roba i usluga od tzv. "bijega novca".

Strah u drugim zemljama

Osim toga, kontrola platnog prometa u Grčkoj mogla bi pobuditi strah u drugim zemljama. Tako bi se primjerice i ulagači u Portugalu mogli pitati hoće li i u njihovoj zemlji biti uvedene takve kontrole. To bi i ondje dovelo do "bijega novca". "Štediše i imućni građani u drugim državama pogođenima krizom još uvijek su relativno opušteni. No ako se u Grčkoj dogodi presedan, to bi sigurno ubrzalo i odljev kapitala u drugim zemljama", upozorava Faust.

Na Cipru su tako ruski bogataši na vrijeme sklonili svoj novac na sigurno. Nastradali su prosječni ciparski građani koji su još vjerovali u to da je njihova ušteđevina sigurna. A oni imućni, koji su u stvari i bili cilj nadzora platnog prometa, svoj su novac prebacili u inozemstvo. "Na kraju bi se i u Grčkoj dogodilo isto što u Cipru", siguran je Faust i dodaje: "Kada se o tome raspravlja, tada je u stvari već kasno."I ovaj financijski stručnjak uspoređuje sadašnju situaciju u Grčkoj s onom u Cipru 2013. godine, kada je ta zemlja bila pred bankrotom. Kasnije je spašena financijskom pomoći iz inozemstva. Prema mišljenju Martina Fausta, glavni problem je proces donošenja odluka u eurozoni: "Do donošenja odluke protekne tako mnogo vremena i toliko se raspravlja, da se kretanje kapitala i prebacivanje novca dogodi već prije uvođenja kontrola."

A grčki ministar financija Varoufakis sada se nada da će postizanje kompromisa s ostalim članicama eurozone o nastavku pružanja pomoći umiriti i grčke štediše te dovesti do rasta vrijednosti dionica grčkih banaka.