Zajednička večera predsjednika država i vlada 20 najvažnijih svjetskih sila okupljenih pod pojmom G20 u carskom dvorcu pored Sankt Peterburga je samo produbila razdor koji je vladao i dotad. Kratka poruka preko Twittera talijanskog premijera Enrica Lette nakon večere potvrdila je ova strahovanja. U Sankt Peterburgu službeno nije planiran susret u četiri oka između Obame i Putina. No diplomatski rat se vodi preko drugih predstavnika.

Tako je američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power izjavila kako Moskva Vijeće sigurnosti drži kao taoca, blokirajući sve vrijeme zajedničku akciju međunarodne zajednice. Ona je rekla da to omogućava struktura Vijeća sigurnosti u kojoj pet stalnih članica imaju pravo veta. Dodala je i da je Rusija zaštitnik režima, koji je izveo najveći napad kemijskim oružjem u posljednjih 25 godina, dok su inspektori UN-a poslani na drugi kraj grada.

Slabi izgledi za dogovor

Usprkos velikom neslaganju, izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Lakhdar Brahimi se u Sankt Peterburgu zajedno s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki Moonom želi založiti za drugu međunarodnu konferenciju o Siriji. Njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i EU, zajamčila mu je svoju podršku. Angela Merkel: "Njemačka će u okviru svojih mogućnosti, koje su ograničene, doprinijeti tomu da politički proces u cilju okončanja građanskog rata u Siriji, dobije šansu. Htjeli bismo i da UN organizira sljedeću konferenciju o Siriji. Stvari su međutim komplicirane. Dobro je što G20 nudi platformu za razgovor, jer tko razgovara, pokušava se dogovoriti. Koliko će nam to ovdje uspjeti ne mogu reći, ali ne mogu izraziti neka velika očekivanja."

Brige Pekinga za svjetsko gospodarstvo

Američki predsjednik Barack Obama i dalje kod svjetskih državnika traži saveznika za svoj planirani napad na režim Bašara al Asada kojeg Washington krivi za pomor oko 1.400 civila bojnim otrovima. Obama je kod kuće dobio podršku Senata, čeka se još zeleno svjetlo Kongresa, što bi moglo uslijediti već sljedećeg tjedna. Ruski predsjednik Vladimir Putin odbija napad bez određene rezolucije Ujedinjenih naroda i traži jače dokaze da su napad na civile zaista izvršile postrojbe predsjednika Asada.

Protiv napada na Siriju i dosad se izjašnjavala Kina koja je u Sankt Peterburgu po prvi put objasnila i zašto se tako jasno opire vojnoj akciji u Siriji. Žu Guangjao, državni tajnik u kineskom ministarstvu financija, izrazio je bojazan da bi eventualni napad mogao naškoditi razvoju svjetskoga gospodarstva. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova je doduše objasnio da za napade kemijskim oružjem u Siriji mora biti "kažnjen počinitelj, ma tko to bio". No jednostrani napad Zapada bi "zakomplicirao situaciju na međunarodnom planu".

Diplomatsko rješenje krize u Siriji

No glavna briga Kine, čije je gospodarstvo u zadnje vrijeme posustalo, su ekonomske posljedice te prije svega bojazan da bi vojna intervencija SAD-a u Siriji mogla utjecati na drastično poskupljenje nafte. Ovaj stav su potvrdili i predstavnici ostalih rastućih gospodarskih sila tzv. BRICS-skupine koju sačinjavaju Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika. Jedan predstavnik ruske delegacije objasnio je da bi poskupljenje nafte na svjetskom tržištu posebice teško pogodilo gospodarstvo ovih zemalja koje se trenutno ionako nalaze u silaznoj putanji. Zbog toga Kina jedini izlaz iz sirijske krize vidi u diplomaciji. "Rješenje kroz diplomatske i političke kanale je jedini ispravni odgovor na krizu u SIriji", rekao je Žu Guangjao.