Više od 50 milijuna Filipinaca pozvano je 10. svibnja da izaberu predsjednika, parlament i lokalna tijela vlasti uz velika očekivanja u pozitivne promjene nakon devetgodišnje vladavine predsjednice Glorie Macapagal Arroyo obilježene skandalima i nepravilnostima.

Iako je imala najnižu stopu povjerenja Arroyo, bivša potpredsjednica koja je zemlju preuzela kada je 2001. svrgnut bivši predsjednik, pobijedila je 2004. te se nakon 6-godišnjeg mandata ne može natjecati. Međutim, ona se ne želi povući iz politike i natječe se za zastupničko mjesto u Kongresu u svojoj izbornoj jedinici, piše agencija dpa.

Za njezina nasljednika natječe se devet kandidata, a favorit je Benigno Aquino III., "Noynoy", sin bivše predsjednice Corazon Aquino.

U zemlji navikloj da njome vladaju političke dinastije, senator Aquino, 50-godišnji ekonomist, uživa ugled i po svome ocu, bivšem guverneru i borcu protiv diktatora Ferdinanda Marcosa. Aquino stariji ubijen je 1983., kada se iz egzila vratio u domovinu.

Prema anketama drugo mjesto dijele kralj nekretnina Manuel Villar i bivši predsjednik Joseph Estrada. Svrgnut 2001., Estrada je bio osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog korupcije, no pomilovan je 2007., i želi politički povratak. Bivši ministar obrane Gilbert Teodoro, kandidat koji uživa podršku predsjednice Arroyo, tek je na četvrtom mjestu po anketama.

Jun Salpsip, stručnjak iz Instituta za strateške i međunarodne studije drži da će Filipinci glasovati za kandidata za koga vjeruju da mu mogu povjeriti vlastitu budućnost, a ne na temelju procjene je li najsposobniji da vodi zemlju.

Filipini su obilježeni siromaštvom, nezaposlenošću, pljačkom i korupcijom, a sada i problemima vezanima uz klimatske promjene.

Budući predsjednik morat će prikupiti novac da osigura pristojne plaće dužnosnicima kako bi temeljne službe bolje radile te poboljša infrastrukturu kako bi privukao ulagače i stvorio radna mjesta.

Analitičari drže da bi jedan od poslijeizbornih prioriteta bio i sudski progon Glorije Arroyo i njezinih saveznika zbog korupcije. Strahuje se i od mogućeg nasilja poput narodne pobune iz 1986., kojom je svrgnut Marcos, a na vlast došla Corazon Aquino.

A nasilja je bilo tijekom tri mjeseca kampanje s 33 ubijene i 31 ranjenom osobom. Žrtve kampanje su i 57 civila ubijenih u studenome na otoku Mindanao u pokolju oružane skupine po naredbi guvernera pokrajine, inače bivšeg saveznika predsjednice Arroyo.

Prvi put na Filipinima glasovi će se prebrojavati elektronički i prenositi satelitskim putem do središnjeg servera u Manili. Takav automatski sustav uspostavljen je kako bi se spriječilo lažiranje rezultata, što je na Filipinima tradicija. Međutim, elektronika ima drugi nedostatak, pa uoči izbora jača strah da će sustav iznevjeriti jer nije dovoljno pripremljen.

Gospodarstvo siromašne države jugoistočne Azije smještene na više od 7.000 otoka, temelji se na poljoprivredi, no razvila se i industrija, napose u elektronici. Uslužne djelatnosti čine polovicu BDP-a zahvaljujući zapadnim tvrtkama koje su ondje smjestile poslovanje.

Od 94 milijuna Filipinaca katolici su njih 81 posto, a muslimanska manjina živi na jugu.

Filipini su zemlja jake emigracije i prihodi filipinskih "gastarbajtera" čine 10 posto BDP-a čime je 2009. ta zemlja djelomice izbjegla recesiju. (hina/metro-portal)