Fosili, uključujući onaj koji je pripadao drevnoj špiljskoj ženi gospođi Ples, bili su tisućljećima zakopani u južnoafričkim špiljama poznatim kao kolijevka čovječanstva.

Suvremene metode testiranja sada upućuju na to da je skupina ranih ljudi lutala Zemljom u vremenu prije između 3.4 i 3.7 milijuna godina.

Novosti na vremenskoj crti mogle bi preoblikovati dosadašnji pogled na ljudsku evoluciju. To znači da postoji više mogućih načina na koje su naši preci mogli evoluirati u rane ljude.

Godinama su znanstvenici vjerovali da je vrsta Australopithecus africanus, čiji su fosili otkriveni u špiljama Sterkfontein u blizini Johannesburga, bila stara manje od 2.6 milijuna godina.

Podzemni kompleks pružio je uvid u više ranih ljudskih ostataka nego bilo gdje drugdje na svijetu - uključujući gotovo potpuno cijelu lubanju otkrivenu 1947. koja je pripadala ranoj špiljskoj ženi nadimka gospođa Ples.

Imali su više vremena za evoluciju

Međutim, nove radioaktivne tehnike datiranja impliciraju da su gospođa Ples i ostali otkriveni u njenoj blizini zapravo milijun godina stariji no što se mislilo.

Prethodno su znanstvenici smatrali da su hominidi Australopithecus africanus premladi da bi evoluirali u homo genus, naše pretke, koji su lutali Zemljom već prije oko 2.2 milijuna godina.

Ovi nalazi sada upućuju da su imali milijun dodatnih godina za taj evolucijski iskorak - što čini mogućim da su gospođa Ples i vrsta kojoj je pripadala preci ranih ljudi.