Prevladava rezignacija, a ne nada - tako bi se moglo opisati raspoloženje europskih državnika uoči ovogodišnje Minhenske sigurnosne konferencije (13. do 15. veljače 2026.). Tek nešto više od godinu dana nakon što je Donald Trump započeo svoj drugi mandat kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, transatlantski odnosi smatraju se ozbiljno narušenima. Trumpova razorna vanjska politika baca sjenu na Minhensku sigurnosnu konferenciju kao skup visokog ranga.

Razaranje kao središnje obilježje aktualne politike

Konferencija se već desetljećima definira kao transatlantska. No trenutačno vlada, kako to formulira njezin predsjedatelj Wolfgang Ischinger, „do sada nezabilježena kriza kredibiliteta i povjerenja". Minhenski sigurnosni izvještaj (Munich Security Report) koji prati konferenciju nosi znakoviti naslov „U razaranju" (Under Destruction).

Izvještaj Donalda Trumpa svrstava u kategoriju „ljudi koji ruše" (demolition men), odnosno državnika koji svojom „politikom razbijanja" uništavaju važeća pravila i cijenjene institucije. Trumpova izjava da mu međunarodno pravo nije potrebno samo je jedan od mnogih primjera za to.

Iako su okolnosti teže nego ikada sigurnosna konferencija, osnovana prije više od 60 godina, i ove se godine vidi kao forum za razmjenu i dijalog. Među više od tisuću sudionika nalazi se čak 200 predstavnika vlada iz 120 država.

U tradicionalnom konferencijskom hotelu Bayerischer Hof očekuju se, među ostalima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i danska premijerka Mette Frederiksen. Frederiksen se nedavno hrabro suprotstavila Donaldu Trumpu kada je on iznio pretenzije na Grenland, koji pripada Danskoj.

Washington šalje državnog tajnika Marca Rubija

Unatoč napetostima u transatlantskim odnosima, i ove godine stiže velika delegacija iz SAD-a, pri čemu Trumpovu administraciju predstavlja državni tajnik Marco Rubio. On, kako očekuje direktor konferencije Ischinger, treba govoriti „o američkoj vanjskoj politici, a ne o temama koje ne spadaju izravno u njegov resor". To je nedvosmislena aluzija na vatreni govor kojim je američki potpredsjednik J. D. Vance prošle godine uznemirio publiku konferencije. Vance, koji ove godine nije na popisu gostiju, tada je kritizirao navodni nedostatak slobode govora u Europi.

No američku delegaciju već odavno ne čine samo Trumpovi sljedbenici. Među njima su i odlučni protivnici predsjednika SAD-a, poput guvernera Kalifornije Gavina Newsoma. On je već u svom govoru na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu jasno poručio da ubuduće očekuje „više kičme" i odlučnosti od Europljana - jer, kako je rekao, prebrzo popuštaju pred Trumpom.

Europa pred novom erom samopotvrđivanja?

Time je Newsom dotaknuo srž pitanja koje će imati veliku ulogu na ovogodišnjem skupu: kako se Europa treba iznova pozicionirati u promijenjenim globalnim okolnostima? I kakvu ulogu u tome može imati Njemačka? O tome će govoriti Friedrich Merz, koji će u petak (13.2.) otvoriti konferenciju - prvi put u svojstvu njemačkog kancelara.

Pri nedavnom predstavljanju izvješća o radu vlade u Bundestagu Merz je pozvao Europljane da „sami nauče govoriti jezikom politike moći". To podrazumijeva masovna ulaganja u europske obrambene sposobnosti, kao i izgradnju novih partnerstava.

Diljem svijeta postoje „demokracije u usponu s otvorenim i rastućim tržištima, koje izričito traže ono što mi imamo za ponuditi", naglasio je Merz u Bundestagu. I dodao, misleći na SAD: „Kao demokracije, mi smo partneri i saveznici, a ne podređeni." U Münchenu će kancelar vjerojatno dodatno razraditi te misli - i time dati ton raspravi u kojoj se aktualna kriza promatra i kao katalizator strateških promjena.

Predstavnici iranskog režima nisu poželjni

Pozivnice za Minhensku sigurnosnu konferenciju vrlo su tražene, ali se dodjeljuju biranim osobama. Tako ove godine, za razliku od ranijih, predstavnici iranske vlade nisu dobrodošli u München. Razlog je masovno nasilje kojim je vodstvo u Teheranu ugušilo nedavne prosvjede u zemlji. Ipak, na skupu će govoriti predstavnici iranske oporbe i civilnog društva.

Iako će rat Rusije protiv Ukrajine ponovno biti jedna od središnjih tema konferencije, predstavnici ruske vlade neće biti prisutni. Godine 2022., kada je konferencija održana neposredno prije početka ruskog velikog napada na Ukrajinu, ruska delegacija kolektivno je otkazala dolazak, podsjeća Ischinger. Od tada se iz Moskve, u vezi s eventualnim sudjelovanjem, „nije čuo ni glas".

Govoreći o pregovorima o mogućem okončanju rata Ischinger je naglasio da Rusija, doduše, ostavlja dojam spremnosti na pregovore, ali istodobno terorizira ukrajinsko civilno stanovništvo. Zbog toga Nagrada Ewald von Kleist, koju dodjeljuje Konferencija, ove godine neće biti uručena zaslužnoj osobi, nego „hrabrom ukrajinskom narodu".

Političari AfD-a nakon dvije godine ponovno u Münchenu

Djelomično krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prethodne dvije godine nije bila dobrodošla u Münchenu. Direktor konferencije Ischinger sada je promijenio kurs svog prethodnika i odlučio prestati isključivati najveću oporbenu stranku u Bundestagu.

Pozvana su tri stručna zastupnika AfD-a iz Bundestaga, ali njihovi nastupi na glavnim pozornicama Konferencije nisu predviđeni. Prošle je godine AfD svoje isključenje ocijenio neopravdanom diskriminacijom i pokrenuo sudski postupak, ali s tužbom nije imao uspjeha.