Invazija mongolskih hordi predvođenih Džingis-kanom u 13 i 14 stoljeću bila je toliko masovna i dalekosežna da bi mogla postati prva  pojava u povijesti gdje su klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem, rezultat je najnovijeg istraživanja provedenog na Carnegie Institution.

Ipak, za razliku od klimatskih promjena modernog doba, mongolska invazija imala je za posljedicu hlađenje planeta, budući da je efektivno iz atmosfere „očistila" više od 700 milijuna tona ugljikovodika.

Kako je Džingis-kan, jedan od najokrutnijih osvajača u povijesti čovječanstva, zaradio tako sjajnu medalju za ekološku svijest? Mnogim će modernim ekolozima to možda biti pomalo teško za prihvatiti, ali to mu je pošlo za rukom istom metodom kojom je stvorio svoje golemo carstvo - brutalnim pokoljem.

Tijekom stoljeća i pol Mongolskog Carstva, taj je narod osvojio više od 16 posto ukupne kopnene mase našeg planeta, pri čemu je živote pod naletima hordi izgubilo više od 40 milijuna ljudi. Depopulacija tako velikog dijela Zemlje značila je da su ogromne obradive površine ponovno postale šume.

„Često se pogrešno misli kako je ljudski utjecaj na klimu počeo Industrijskom revolucijom i sagorijevanjem velikih količina ugljena i nafte", tvrdi Julia Pongratz, autorica projekta s Carnegie Institution. „Zapravo, ljudi su počeli ozbiljnije utjecati na okoliš tisućama godina prije toga, kad su počeli mijenjati krajolik sječom šuma i obrađivanjem polja", objašnjava.

Iako je malo vjerojatno da ćemo ubuduće početi gledati Džingis-kana u drukčijem svjetlu nego što je to danas slučaj, ove „zelene" posljedice njegovog osvajanja svakako su nešto što će pomoći povjesničarima da bolje prouče ljudski utjecaj na okoliš u kojem živimo.