Društvene mreže Made in Europe
Švedska platforma W Social želi konkurirati TikToku, Instagramu i sličnima – bez dezinformacija i algoritama koji se oslanjaju na emocije. Je li to naivno ili se na tome može i zaraditi?
Nova konkurencija za TikTok, X i ostale dolazi iz Švedske i zove se W Social: „W je nova društvena mreža. Neovisna i nepristrana. Otvorena za sve diljem svijeta. Radi prema europskim zakonima, na europskoj infrastrukturi i u vlasništvu Europljana", objavila je izvršna direktorica Anna Zeiter u najavi rada testne verzije W Sociala.
To je objavila na LinkedInu, najvećoj društvenoj mreži za poslovne kontakte s više od milijardu korisnika i dijelu Microsoftova koncerna. I već taj primjer pokazuje dio problema: tko želi dosegnuti velik broj ljudi, trenutačno ovisi o tehnologijama i platformama iz SAD-a ili Kine. A svaka objava, svaki „like", svaki novi kontakt dio je mase podataka koje tamošnji tehnološki koncerni prikupljaju, analiziraju i koriste za precizno ciljano oglašavanje.
Pozivi na digitalnu nezaisnost
U Europi se zato već nekoliko godina sve glasnije traži neovisnost u digitalnom prostoru. Nepredvidivost američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo povezivanje s tehnološkom elitom Silicijske doline dodatno su ubrzali taj razvoj.
Fotografija s Trumpove druge inauguracije, na kojoj je okružen najvažnijim tehnološkim milijarderima, pokazala je svijetu da algoritmi iz SAD-a više nisu politički neutralni. To je postalo još očitije kroz uplitanje šefa platforme X Elona Muska u unutarnju politiku nekoliko europskih država.
I oko kineskog TikToka postoje strahovi da Peking koristi podatke za nadzor. Uz to, poslovni modeli društvenih mreža sve su češće na meti kritika. Facebook, TikTok i ostali osmišljeni su tako da korisnike što dulje zadrže na platformi kako bi prikupili što više podataka i prikazivali precizno ciljane oglase. „Kako bi korisnici ostali što dulje vezani uz platformu, prioritet se daje emocionalnim sadržajima", kaže za DW Markus Beckedahl, aktivist za digitalna prava i osnivač Centra za digitalna prava i demokraciju.
Poduzetnici vide povoljan trenutak
W Social želi postati alternativa platformi X za kratke objave. Ondje bi ljudi trebali moći komunicirati bez govora mržnje i automatiziranih botova. Kako bi to uspjelo, svi korisnici W Sociala moraju se registrirati pomoću osobne iskaznice. Nakon registracije podaci bi se, prema riječima izvršne direktorice Anne Zeiter, „odmah izbrisali".
Svrha W Sociala jest „zaštita demokracije u cjelini" i pružanje Europljanima platforme „na kojoj mogu razmjenjivati politička, ali i nepolitička mišljenja". Sama Zeiter profesorica je zaštite podataka na Sveučilištu u Bernu, a dugi niz godina radila je za internetsku aukcijsku kuću Ebay.
Iza nove mreže stoji niz investitora koji očito smatraju da je sada povoljan trenutak za europsku društvenu mrežu te ulažu u programiranje, rad i marketing platforme. Među njima je kao najveći dioničar švedska tvrtka We Don't Have Time investitora Ingmara Rentzhoga, koja promiče klimatsko-političku agendu.
Prema riječima Zeiter, među investitorima su i ulagači iz Njemačke, Švicarske, Italije i Belgije. Tim iza W Sociala politički je dobro povezan - među osnivačima su i dvojica bivših švedskih ministara. U savjetodavnom odboru nalazi se bivši njemački vicekancelar Philipp Rösler. Dobra umreženost vjerojatno objašnjava i činjenicu da su osnivači projekt mogli predstaviti na susretu gospodarskih elita u Davosu u siječnju.
Nije jedina platforma
W Social ipak nije jedini projekt. Već krajem prošle godine tim iz Berlina najavio je novu društvenu mrežu po uzoru na Instagram i TikTok pod sličnim nazivom - Wedium. „Ništa dobro ne nastaje samo od sebe, treba djelovati", stoji na internetskoj stranici tvrtke. Motivacija i obećanje brenda slični su onima W Sociala: borba protiv dezinformacija i europska sigurnost podataka.
Za razliku od W Sociala, Wedium vrlo jasno objašnjava kako namjerava zarađivati. Korisnici mogu besplatno koristiti verziju financiranu oglasima ili plaćati gotovo devet eura mjesečno za verziju bez reklama.
W Social bi, prema riječima direktorice Zeiter, u početku trebao biti besplatan. No dodatne informacije na njihovoj stranici nije moguće pronaći. Upit DW-a upućen W Socialu ostao je bez odgovora.
Različiti sustavi u konkurenciji
Wedium i W Social razlikuju se i po tehničkoj osnovi. Wedium je zatvoren sustav, poput društvenih mreža iz Silicijske doline. W Social je, nasuprot tome, otvoren i decentraliziran sustav. To znači da se preko njega mogu slati poruke i u druge sustave.
To bi za W Social mogla biti prednost. Naime, s uslugama Eurosky i Bluesky već postoje alternativne društvene mreže koje koriste istu tehničku osnovu - takozvani AT-protokol.
Markus Beckedahl decentralizirane sustave uspoređuje s elektroničkom poštom, kod koje se poruke mogu slati s jednog pružatelja usluge na drugog, a ne samo unutar jednog pružatelja. „Budućnost društvenih mreža leži u decentralizaciji - tako se različiti sustavi mogu međusobno povezati i više nitko nema potpunu kontrolu", kaže Beckedahl, poznat kao osnivač bloga netzpolitik.org i suinicijator digitalne konferencije re:publica.
Tko će pobijediti?
Druga decentralizirana društvena mreža, američki Bluesky, kao i nizozemski Eurosky koji se tehnički na njega nadovezuje, već imaju više od 40 milijuna korisnika. Na tome W Social može graditi. „Ne počinjemo od nule", kaže direktorica Zeiter.
Decentralizirani i otvoreni sustav, dodaje ona, također je politička poruka: „Europa želi biti neovisna, ali Europa također uvijek želi ostati otvorena prema svijetu." Službeni start platforme najavljen je za 17. lipnja.
Hoće li W Social doista imati šansu protiv velikih platformi iz Silicijske doline, ostaje otvoreno pitanje. Presudno će vjerojatno biti i kakav će poslovni model imati. Aktivist za digitalna prava Markus Beckedahl smatra da će i W Social prije ili kasnije tražiti načine monetizacije: „Što će se dogoditi kada uključeni investitori požele zarađivati, to je još uvijek neizvjesno."
Beckedahl zato prvenstveno zagovara mreže usmjerene na javno dobro, poput Euroskyja kojim upravlja zaklada. Također traži veće financijsko angažiranje europskih država u digitalnoj infrastrukturi - u koju ubraja i društvene mreže. „Jesmo li se pomirili s time da se njima, kao i dosad, upravlja privatno uz sve popratne posljedice? Ili vjerujemo da su alternative moguće i ulažemo u njih?"