Sekvencioniranjem genoma neandertalca utvrđeno je da se križao s današnjim čovjekom i otkrivene su zajedničke genetske osobine čovjeka tijekom evolucije, objavila je u četvrtak skupina međunarodnih znanstvenika.

Od jedan do četiri posto ljudskog genoma - 2 posto njegovih gena - potječe od neandertalaca, naših najbližih srodnika, koji su se pojavili prije nekih 400.000 godina, a izumrli su prije 30.000 godina, dodaju istraživači čija će se studija objaviti 7. svibnja u američkom časopisu Science.

"Sada možemo reći da se po svoj prilici dogodila razmjena gena između neandertalca i ljudi", ističe Richard Green, profesor biomolekulskog inženjerstva na kalifornijskom sveučilištu u Santa Cruzu, glavni autor radova početih prije četiri godine.

Kako navode istraživači, genetska razmjena dogodila se prije 50.000 do 80.000 godina, kada su prvi homo sapiensi napustili Afriku - kolijevku čovječanstva - i susreli se s neandertalcima na Bliskom istoku, prije nego su se raširili po Euroaziji.

Činjenica da se neandertalski geni javljaju u genomu osoba europskog i azijskog podrijetla, a ne kod Afrikanaca, potvrđuje tu pretpostavku.

Usto, nijedan gen homo sapiensa nije pronađen u genomu neandertalca sekvencioniranom na temelju DNK dobivenom iz triju fosiliziranih kostura iz špilje Vindije u Hrvatskoj starih od 38.000 do 44.000 godina. Kosturi su pripadali ženama.

Green ističe da je "dešifriranje genoma neandertalca vrelo informacija o nedavnoj ljudskoj evoluciji i da će se iskoristiti u godinama koje dolaze".

Znanstvenici su napokon izradili prvi katalog genetskih osobina zajedničkih svim ljudima, ali ne i neandertalcu i majmunu. (hina/metro-portal)