Godine 585. p.n.e. kod rijeke Halys (danas Kizilirmak u Turskoj) došlo je do bitke između vojski Lidije i Medije, zadnje bitke petnaestogodišnjeg rata koji su vodili vladari Allyates II. i Cyaxares. Rat koji je počeo zbog uvrede i osvete u kojoj je ubijen Cyaxaresov sin, naglo je završio kada je usred bitke došlo do pomrčine Sunca. Preplašeni vojnici odmah su prekinuli borbu misleći kako se bogovi ljute zbog sukoba, a primirje je dogovoreno u vrlo kratkom roku razdvajajući sukobljena kraljevstva na rijeci koja je bila poprište sudbonosne bitke. Pomrčinu koja je prekinula bitku i rat, ranije je, što sukobljene strane nisu znale, predvidio grčki filozof Tales. Značaj te bitke je najveći upravo zbog mogućnosti točnog određivanja datuma pa je tako bitka kod Halyse, poznata i kao 'bitka od pomrčine', najraniji događaj kojem se s apsolutnom preciznošću zna točno vrijeme odvijanja što je arheolozima uvelike olakšalo sklapanje nepoznatih dijelova povijesne slagalice.

Pokraj Callendera u Ontariu 1934. godine rođene su petorke Dionne, prve svjetske petorke koje su preživjele djetinjstvo. Uz to, kćeri Oliva i Elzire Dionne prve su i jedine jednojajčane ženske petorke zabilježene u svijetu. Annette Lillian Marie, Cécile Marie Emilda, Émilie Marie Jeanne, Marie Reina Alma i Yvonne Edouilda Marie, rođene su dva mjeseca prerano, a obitelj do tog trenutka nije niti slutila da čeka pet prinova. Redoslijed kojim su rođene nije poznat, a liječnik i dvije babice koje su ih porodile prvih nekoliko dana nisu vjerovali da će bebe preživjeti. No, kako su se i majka i kćeri oporavile i dobro napredovale, a vijest o njima se širila u priču se upetljala vlada države Ontario, proglasila roditelje nesposobnima, stavila djecu pod svoju zaštitu do 18. rođendana, a skrbništvo nad djecom predala liječniku koji ih je porodio. Kao razlog za taj potez vlasti su navele roditeljsku nemogućnost odgoja, no iza 'dobrih namjera' krila se puno prizemnija namjera - pretvaranje petorki u turističku atrakciju. Taj plan je vrlo brzo proveden u djelo gradnjom kompleksa 'jaslica' koje je imalo ograđeno igralište kako bi turisti i posjetioci mogli gledati petorke u igri. Tijekom odrastanja, koje je bilo u velikoj mjeri kontrolirano, sestre je dolazilo pogledati oko 6 tisuća ljudi na dan, a to je, uz razne suvenire koje su prodavali u mjestu, državi Ontario tijekom godina donijelo nevjerojatnih 51 milijun dolara zarade. Roditelji su skrbništvo nad kćerima uspjeli dobiti tek 1943. nakon čega se obitelj polako počela vraćati u koliko toliko normalno stanje. Danas više niti jedna od pet sestara nije živa, Émilie je umrla s 20 godina tijekom napada astme, Marie s 35 od poslijedica moždanog udara, Yvonne sa 67 od tumora, a Cécile i Annette sa 74 godine od starosti.

Palestinska oslobodilačka organizacija - PLO, (arapski: Munazzamat al-Tahrir al-Filastiniyyah), osnovana je 1964. godine od strane Arapske lige i to kao političko predstavništvo palestinskih izbjeglica u sukobu s Izraelom koji je 1948. formiran na biblijskim prostorima koje su Arapi smatrali svojima. Kao vojna i politička organizacija PLO je jedan od glavnih sudionika izraelsko-arapskog konflikta. U početku je organizacija bila pod potpunom dominacijom egipatske vlade, no s vremenom je politika ublažena pa je od terorizma, potpunog odbijanja priznanja prava na postojanje Izraela i zalaganja za njegovo nasilno uništenje, došlo do formiranja hijerarhijske strukture autonomne Palestinske uprave na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. PLO danas priznaje Izrael, a zauzvrat ih je Izrael priznao kao legitimnog predstavnika palestinskog naraoda. Organizaciju sačinjavaju Fatah (Nacionalni oslobodilački pokret Palestine) koji je najveća grupa sa nacionalističko-socijaldemokratskim usmerenjem, PFLP (Nacionalni front za oslobođenje Palestine), DFLP (Demokratski front za oslobođenje Palestine), PPP (Palestinska narodna partija), PLF (Palestinski oslobodilački front, frakcija Abu Abasa) i drugi manji, mahom lijevo orjentirani pokreti. Nesporni i legendarni vođa PLO-a najduže je bio Jaser Arafat (arapski: Abu Amar), koji je organizaciju vodio od 1969. pa sve do smrti 2004. kada ga nasljeđuje današnji vođa Fataha, Mahmud Abas.

1991. godine na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu održana je prva smotra Zbora narodne garde (ZNG) na kojoj su hrvatskoj javnosti predstavljene prve organizirane hrvatske borbene postrojbe. Od tada se 28. svibnja obilježava kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj.ZNG se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj kao i zbog nemogućnosti nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na cijelokupnom državnom području. Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova. Prema prvim planovima ZNG je trebao imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Krajem srpnja 1991. godine formirano je Zapovjedništvo ZNG-a, a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG. Do 12. kolovoza su ustrojene četiri brigade, a tim predstavljanjem ZNG-a zaokruženo je ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale oko 60 tisuća pripadnika, od kojih je 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Francuski liječnik Joseph-Ignace Guillotin, koji se osobno protivio smrtnoj kazni, ali je kao član Konstitutivnog vijeća na njegovom zasjedanju 1789. predložio da se osuđenike treba pogubiti 'brzo i bezbolno jednostavnim mehanizmom za dekapitaciju' zbog čega je giljotina, koju on sam nije izumio, ipak nazvala njegovim imenom, rođen je u Saintesu 1738. godine.

Engleski vojni obavještajac, pisac i novinar Ian Fleming, jedan od najuspješnijih autora svog vremena isključivo zahvaljujući najpoznatijem špijunu svijeta - Jamesu Bondu, 'boem' stalno s cigaretom u jednoj i čašicom u drugoj ruci koji je za sebe rekao kako nikada nije imao literarnih pretenzija, iako su mu knjige prodane u više od 40 milijuna primjeraka, rođen je 1908. godine u Londonu.

Američki glumac James Michael Tyler, najpoznatiji po ulozi Gunthera u NBC-ovom sitcomu Friends, te ulogama u filmovima The Disturbance at Dinner, Foreign Correspondents, Motel Blue i Live With It, te brojnim gostovanjima u raznim TV serijama, rođen je u Winoni u Mississippiju 1962. godine.

Australska glumica i pjevačica Kylie Minogue, jedna od najpoznatijih i najuspješnijih pop pjevačica u svijetu, ikona glazbe i stila s više od 40 milijuna prodanih singlova i 25 milijuna prodanih albuma, autorica hitova The Loco-Motion, Je Ne Sais Pas Pourquoi, Especially For You, Shocked, Where The Wild Roses Grow, Did It Again, Spinning Around, Can't Get You Out Of My Head, Chocolate i brojnih drugih, rođena je 1968. godine u Melbourneu.

Američki glumac Jesse Bradford, zapamćen po nastupima u filmovima Presumed Innocent, King of the Hill, Hackers, Romeo + Juliet, Bring It On, Flags of Our Fathers i drugima, rođen je u Norwalku u Connecticutu 1979. godine.