Naime, kako djeca rastu i sazrijevaju, više od 80 posto informacija primaju upravo putem osjetila vida. U Hrvatskoj ne postoje rutinski oftalmološki pregledi djece prije upisa u školu, stoga simptome slabijeg vida najčešće prepoznaju roditelji, učitelji ili liječnici drugih specijalnosti koji pregledavaju dijete, primjerice, prije upisa u školu što često zna biti i kasno. 

Kompletan oftalmološki pregled je nužan

Za razliku od nas, u većini razvijenih zemalja svijest o potrebi i važnosti redovitih kontrola vida kod djece na vrlo je visokoj razini. Primjerice, Američka oftalmološka akademija upućuje roditelje da djecu predškolske dobi odvedu na kompletan oftalmološki pregled. 

No većina uglednih svjetskih oftalmologa misli da bi se kompletan oftalmološki pregled djeteta trebao napraviti već u dobi od četiri godine jer se tako mogu otkriti početni poremećaji koji još ne uzrokuju smetnje vida (primjerice, početna katarakta ili manji strabizam), odnosno slučajevi lošeg vida na jednom oku koji mogu promaknuti na rutinskom pregledu. 

U slučajevima kada netko od članova obitelji ima nasljednih teškoća s vidom, prvi pregled treba obaviti s dvije godine starosti. 

Čak i redoviti pregled crvenog refleksa novorođenčadi, provjera fiksacije i 'cover test' kod dojenčadi te testiranje vidne oštrine i 'photoscreening' u dobi između treće i četvrte godine, a koje, uz manju obuku mogu obaviti i liječnici obiteljske medicine, mogu otkriti prve probleme s vidom kod djece.

Simptomi i znakovi koji bi trebali pobuditi sumnju na očne bolesti kod djece su ovi:

• bijela zjenica, 
• dijete ne uočava, odnosno pogledom ne prati predmete i igračke, 
• dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje glavu, 
• zatim neprirodan položaj ili neusklađenost pokreta očiju (strabizam) ili spontani, ritmički trzaji očiju (nistagmus), ali i pretjerano suzenje i crvenilo očiju, umor, glavobolja ili vrtoglavica pri čitanju. 

Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine kod djeteta su refraktivne pogreške, koje se ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama te strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost). 

Ostali mogući uzroci lošeg vida jesu zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišeni očni tlak), ozljede očiju (često djeca ne kažu da su se ozlijedila), bolesti rožnice, bolesti mrežnice i vidnog živca, tumori (retinoblastom) te neki nasljedni poremećaji. 
Što se poremećaj ranije otkrije, to je veća vjerojatnost da se izliječi i da se sačuva vid.

S druge strane, ako se pregled ili liječenje odgađa, veća je vjerojatnost da se vid u potpunosti ne razvije. Takvo stanje zove se ambliopija tj. slabovidnost, koje se poslije ne može ispraviti naočalama već se upućuje na nošenje teleskopskih naočala ili drugih pomagala za slabovidnost (elektronička povećala i sl.). Neka stanja, kao što je retinoblastom (tumor mrežnice), mogu imati i mnogo ozbiljnije posljedice ako se ne otkriju na vrijeme. 

Stoga je nužno da se dijete pregleda čim roditelj posumnja da ono slabije vidi. Djeca koja nose naočale trebala bi ići na oftalmološki pregled dva puta godišnje. Ako se utvrde teškoće, liječnik će preporučiti nošenje naočala ili kontaktnih leća. Odabir oblika okvira ovisi o fizionomiji lica i razmaku zjenica kod djeteta, dok se za veće dioptrije preporučuju naočalne leće većeg indeksa loma. Većina oftalmologa ipak ne propisuje kontaktne leće djeci mlađoj od 10 godina. Prikladna dob za početak nošenja kontaktnih leća određuje se individualno, a osim djeteta o tome odlučuju roditelji i liječnik.

Škola kao svakodnevni izazov

Kod rutinskih testiranja na sistematskom pregledu prije upisa u školu uglavnom se provjerava vid na daljinu i raspoznavanje boja. Stoga mnoga djeca tek kada krenu u školu otkriju kako imaju dotad neotkrivenih problema s vidom, primjerice ne mogu pročitati što piše na školskoj ploči ili imaju teškoća s gledanjem na blizinu, odnosno s čitanjem. Istraživanja su pokazala kako jedno od petero djece ne zna da ima problema s vidom dok ne krene u školu, a taj je podatak još alarmantniji ako znamo da se čak 80 posto učenja kod djece temelji upravo na vizualnom. 

U takvim slučajevima i roditelji počnu primjećivati da dijete škilji, neprestano trlja oči, da sjedi preblizu televizora, da se često žali na glavobolju i sl. 

Za takvu djecu već na samom početku škola može biti svakodnevni izazov, a teškoće ne samo fizičke nego i psihičke prirode jer se djeca povlače u sebe te gube samopouzdanje i samopoštovanje. Posljedica može biti i slaba koncentracija, loši rezultati u sportu, odustajanje od određenih zanimanja i hobija. Zato je za normalan i potpun razvoj vida kod djece najvažnije rano otkrivanje i liječenje očnih bolesti. Čak i ako se uoče teškoće, nošenje naočala ili leća djeci više nije problem - jer njihovi moderni i otkvačeni okviri ili boje, osim funkcionalnosti, jamče i 'cool' izgled!

Prepustite vid svog djeteta renomiranim stručnjacima Optičkog studija i Poliklinike za oftalmologiju Monokl. Naručite se za kompletan specijalistički oftalmološki pregled kontaktom na broj telefona 01/230 20 60 u Maksimirskoj 115 u Zagrebu ili na 01/789 76 77 u Zagrebačkoj 78 u Velikoj Gorici.

Ustanovi li se potreba za korekcijom vida, na istom mjestu možete odabrati odgovarajuće dioptrijske ili sunčane naočale iz bogate ponude Optičkog studija Monokl.

Odaberite sigurnost i više informacija potražite na web stranici www.monokl.hr