Uvjeren sam da su Dani Petra Šegedina u duhovnom i političkom sadržaju važan događaj za cijeli hrvatski narod, ne samo radi proučavanja njegova života, rada i djela nego i nastojanja da zajednički odgovorimo na pitanje - što je danas Hrvatska i koji su njezini problemi, rekao je na završetku današnjeg dijela skupa Milan Vuković, umirovljeni sudac Ustavnog suda.

U izlaganju naslovljenom "Petar Šegedin istinski borac za samostalnost Hrvatske", Vuković je rekao kako je bio oličenje intelektualca sa širokim kritičkim duhom, nositelj kritičke riječi i promicatelj hrvatske nacionalne svijesti na političkom i duhovnom horizontu Hrvatske.

Govoreći o tradiciji i inovaciji u Šegedinovom eseju "O našoj kritici" Ivica Matičević istaknuo je kako je Šegedin nakon Drugog svjetskog rata nastavio "barčevsku bitku s književnim komarcima svoga vremena".

"U uvjetima novog mitskog poretka, koji je u mnogim aspektima samo prefarbao drugi mit, onaj endehaški, fluidnu je barčevsku krpu dohvatio Šegedin i postao prvi u poslijeratnoj književnoj povijesti koji se odvažio za protjerivanje drugova komaraca iz vlastitih redova", rekao je Matičević napomenuvši kako je Šegedin zastupao stajalište da politička praksa ne može kritičaru ponuditi temeljni kriterij prosudbe umjetničkog djela, te da to može samo umjetnička praksa i njoj odgovarajuća teorija.

Lektorica na Goethovu fakultetu u Frankfurtu Maja Weikert govorila je o liku žene u djelima Petra Šegedina. Po njezinim riječima ženski likovi u njegovim djelima uglavnom igraju podređene uloge i relativno su kratko skicirani, ali svaki za sebe pravi je mali biser.

Ženski likovi u Šegedinim radovima uglavnom su kako je napomenula u skladu s hrvatskom književnom tradicijom 19. i 20. stoljeća. Njegove žene kako ističe Weikert nisu Juditine kćeri nego su frustrirane poražene žene koje ne uspijevaju razviti pun život u opsesivnoj okolini. Smatra da je Juditinih kćeri malo u hrvatskoj književnosti čak i u onoj najnovijoj 21. stoljeća.

Govoreći o Šegedinovu poimanju odgovornosti Mile Pešorda istaknuo je kako je on od 1960., kad se vratio iz Pariza pobunjeni hrvatski književnik. Po njegovim riječima kratkim romanom "Izdajnik" Šegedin otvara pitanje opstanka pojedinca koji govori hrvatskim jezikom.

Tim romanom i nizom esejističkih tekstova okupljenih u knjizi "Svi smo odgovorni?" Šegedin pokazuje svoju konzistentnost koja nije uklopljena ni u ideologeme i frazeme koji se stalno perpetuiraju.

U radu znanstvenoga skupa "Hrvatska književna tradicija i modernost Petra Šegedina" sudjelovali su popodne uz ine Ivana Žužul, Luko Paljetak, Leona Baumann, Dragan Gligora.

Na rodnoj kući Petra Šegedina večeras je položen vijenac, nakon čega je izveden kulturni program na podstranskoj Pjaci na kojoj su sudjelovali učenici Mjesne osnovne škole te Kulturno-prosvjetnog društva "Bratska sloga" iz Podstrane.

Izvor: Hina