Život na našem planetu vrlo je delikatno umrežen. Tu mrežu sačinjava mnoštvo vrsta, uključujući i nas ljude, koje su radi preživljavanja međusobno ovisne. Neke bivaju pojedene, neke se oprašuju - ukupnost svih životnih oblika i naših interakcija naziva se bioraznolikošću. A ta bioraznolikost je pod velikom prijetnjom. I to vrlo ozbiljnom. UN je prošloga tjedna prezentirao najopsežnije izvješće o stanju ekosustava i životinjskih vrsta, takozvani GOP3 (Global Diversity Outlook 3). Ono što se u njemu navodi tmurno je.

„Vijesti nisu dobre. Gubimo bioraznolikost i to stopom koja do sad nikada nije viđena u povijesti - stopa  izumiranja je i do 1,000 puta veća nego prije", rekao je Ahmed Djoghlaf, izvršni tajnik Konvencije o biološkoj raznolikosti. UN je 2010. proglasio Međunarodnom godinom bioraznolikosti i 22. svibnja ta je godina obilježena istoimeni Danom. Držite oči otvorenima - u zoološkim vrtovima, akvarijima i muzejima diljem svijeta održavat će se razne aktivnosti kako bi se obilježio ovaj dan i naglasila važnost biljaka i životinja koje nas okružuju. Saznajte što možete učiniti kako biste pomogli. Bez bioraznolikosti ne bi bilo hrane, goriva, odjeće ni lijekova. Bioraznolikost čisti zrak, oprašuje usjeve, regulira klimu. Bogata bioraznolikost je otpornija na klimatske promjene.

Iako znanstvenici još uvijek uče o slabašnim ravnotežama ekosustava, prijetnje bioraznolikosti su vrlo jasno identificirane, baš kao i rješenja i ciljevi kojih bi se trebale držati vlade diljem svijeta. Međutim, niti jedna od vlada koje su potpisale Konvenciju o biološkoj raznolikosti nije ispunila svoje zadane ciljeve za 2010., navodi se izvješću GOP3.

U najgoroj poziciji su koralji u toplijim morskim vodama koji pate i zbog povećanja temperature, koja je rezultat globalnog zatopljenja, ali i od povećanja kiselosti koju je uzrokovala globalna zagađenost. U ranima 80-ima oko 66 posto grebena imalo je najmanje 55 posto živih koralja. Godine 2004. ovaj posljednji postotak se smanjio na četiri. Koraljni grebeni pružaju hranu, zaštitu od oluja, posao, rekreaciju i ostale prihode u kojima uživa oko 500 milijuna ljudi. Na kopnu šumska područja nestaju brzinom od 130,000 četvornih kilometara na godinu. A više od polovice od kopnenih životinja živi upravo u šumama. Do sada je identificirano oko ,75 milijuna vrsta, najviše malih bića i insekata. Znanstvenici vjeruju kako na Zemlji postoji i do 13 milijuna vrsta, iako su procjene vrlo široke i sežu između tri do stotinu milijuna. Osim koralja u lošem položaju su i vodozemci od kojih čak 42 posto vrlo brzo izumire, a gotovo isto je i s pticama (40 posto).