Izraelskom planu napada na iranske nuklearne pogone usprotivio se proljetos američki predsjednik i najavio da odluku neće mijenjati do kraja svoga mandata, piše u petak britanski dnevnik Guardian citirajući europske diplomatske izvore, no Izrael opovrgava te tvrdnje.

Planove napada tadašnji izraelski premijer Ehud Olmert priopćio je američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu koji je posjetio Izrael povodom proslave 60. obljetnice izraelske države, piše Guardian.

"On (Olmert) je američko odbijanje da dade zeleno svjetlo za napad primio na znanje kao i to da Amerikanci neće mijenjati stajalište sve dok je Bush na dužnosti", citira Guardian neimenovan europski izvor.

Međutim, izraelski dnevnici Haaretz i Jerusalem Post u petak citiraju Olmertova glasnogovornika Marka Regeva koji demantiraju britanski tisak.

"Vaš neimenovani europski izvor pripisao je premijeru (Olmertu) riječi koje nisu bile izgovore niti na jednom radnom sastanku s gostima iz inozemstva", rekao je Regev.

Prema Guardianovim izvorima koji rade za premijera jedne europske države, Bush je odbio prijedlog iz dva razloga. Prvi je strahovanje da bi u slučaju napada Iran napao američke vojnike u Iraku i Afganistanu te američko brodovlje u Perzijskom zaljevu.

Drugi je strahovanje da Izrael ne bi samo jednim napadom uspio onesposobiti iranska nuklearna postrojenja te bi niz napada prerastao u rat, a u tom slučaju "koristi ne bi bile veće od šteta", piše Guardian.

Iran redovito opovrgava da teži proizvesti nuklearno oružje, no svoj nuklearni program razvija netransparentno i zbog toga trpi sankcije.

Zapadni analitičari vjeruju da bi iranski odgovor mogao uključiti i libanonski šijitski pokret Hezbollah koji bi napao američke interese i podsjećaju da u velikoj libanonskoj dijaspori u Kanadi možda ima pristaša Hezbollaha.

Izraelski napad bez odobrenja Washingtona bio bi nemoguć jer SAD kontrolira irački zračni prostor kojim bi morali proći izraelski avioni na putu do Natanza, gdje se nalazi iranska nuklearka.

Izrael se već uspješno obračunao s nuklearnim pokušajima u susjedstvu. U doba bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina 1981. izraelsko zrakoplovstvo uništilo je irački nuklearni reaktor u Osiraku, prije nego je postao operativan.

U rujnu je pak Izrael bombardirao kompleks na sjeveru Sirije, iako Sirija tvrdi da taj nije imao nikakve veze s nuklearnim programom.

S Iranom bi bilo teže jer su nuklearna postrojenja decentralizirana.

Guardian piše da je u lipnju Izrael održao velike vojne vježbe kojima je želio svijetu demonstrirati svoju moć i ojačati samopouzdanje, te napominje da je Washington prije dva tjedna najavio da će Izraelu prodati 1.000 bombi velike razorne moći.

Te navođene bombe GBU-39 imaju kapacitet prodora jednak bombi od jedne tone i neki analitičari drže to kao američku utjehu ponuđenu Izraelu, dok drugi vjeruju da snažnim oružjem Amerikanci žele pojačati izraelsku snagu u slučaju napada.

Haarez pak u svome članku podsjeća da je početkom rujna pisao kako je Washington odbio Izraelu isporučiti novi paket sigurnosti u kojem su i "bunker-buster" bombe. (HINA)