U vrijeme sve veće osviještenosti o štetnim posljedicama konzumiranja životinjskih proizvoda na ljudsko zdravlje, ubrzano raste potražnja za biljnim zamjenama. Kremasto čokoladno jaje tvrtke Mummy Meagz u Velikoj Britaniji proda se svakih 30 sekunda! Također, ovoga mjeseca Just Egg postao je prvi veganski proizvod koji je osvojio nagradu NEXTY u kategoriji „Najbolji novi smrznuti proizvod".

Osim što nema patnje kokoši i pilića, za proizvodnju veganskog jajeta potrebno je 98 posto manje vode, a emitira 93 posto manje ugljičnog dioksida od proizvodnje životinjskih bjelančevina. 

„Za životinje, gusto natrpane na farmama, nema društvenog distanciranja. Ako dobiju zaraznu bolest, ljudi ih sve odmah pobiju. To je slučaj s aktualnom ptičjom gripom koja je nedavno izbila u više država i uzrokovala ubijanje nekoliko stotina tisuća ptica. Stoga pozivamo sve da svojim navikama ne pridonose patnji i smrti životinja. Uskrs bez jedenja jaja, šunke, janjetine i ostaloga mesa itekako je moguć. Danas ne treba biti posebno vješt u kuhinji da bi se napravilo veganske ukusne i zdravije ekvivalente jela s jajima poput npr. palačinki, smjese za pohanje, kremastih kolača, majoneze i kajgane. Tradicija može biti suosjećajna i održati se bez korištenja jaja", navode Prijatelji životinja.

Poručuju i da, umjesto kupnje kunića, pilića i drugih životinja koje će biti zaboravljene nakon Uskrsa, svatko tko ima uvjete udomi psa ili mačku te na taj način nesebično pomogne. Drvena jaja etički i ekološki su najispravnija, a potrajat će desetke godina. Ne moramo se odreći tradicije, već okrutnosti koja ide uz tu tradiciju.

Blagdani poput Uskrsa prilika su za širenje vlastitog suosjećanja prema drugim osjećajnim bićima koja žele život dostojan življenja, ali su i prilika za donošenje etičnih odluka koje poštuju pravo na život svakog stvorenja. Svake godine u svijetu se proda 68 milijuna tona jaja, dok u Hrvatskoj, samo za vrijeme uskrsnih blagdana, ta brojka iznosi 30 milijuna komada. Osim milijardi života koji su mogli biti spašeni, planet trpi dugoročne i nenadoknadive posljedice uzgoja kokoši za jaja i meso utirući put nastanku novim i još invazivnijim patogenima, dok zdravlje biva sve slabije i podložnije bolestima. 

Svake godine u svijetu utamničeno je oko pet milijarda ženki kokoši čiji se reproduktivni sustav iskorištava u industriji jaja. Prvi osjet koji iskuse čim se rode bolno je rezanje kljuna. Nakon toga, doživotno ih zatvaraju u više ili nešto manje skučene kaveze ili pak u pretrpane prljave hangare. U kavezima se ne mogu niti okrenuti niti raširiti udove. Žice im se urezuju u noge, koje se pritom deformiraju, kosti im oslabljuju, a tijelo im je ispunjeno ranama i gnojnim čirevima. Isparavanje amonijaka iz izmeta grize im oči. Moraju proživjeti stresna produljivanja dana i šokantna razdoblja od potpunog jednotjednog uskraćivanja hrane i vode kako bi se manipuliralo njihovim tijelima i izazvala bolja produktivnost. Izmučene i fizički i psihički iscrpljene, nakon najviše dvije godine života, odlaze u smrt rezanjem vratova. Osim toga, svake godine industrija proizvodnje jaja ubije gušenjem ili drobljenjem milijarde tek rođenih muških pilića koji su neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja.

Kako izgleda uzgoj kokoši može se pogledati na www.youtube.com/afcroatia.

I dok su smrt od gladi i pothranjenost ljudi stalno prisutni na jednoj strani planeta, na drugoj se zbog jedenja mesa, jaja i drugih namirnica životinjskog podrijetla nemilosrdno troše prirodni resursi. U uskrsno vrijeme jaja se kupuju u golemim količinama. Uzgoj životinja iznimno je rasipan i naše prehrambene navike izravno su povezane s gladi u svijetu i sa suosjećanjem prema drugim ljudima.

Stoga Prijatelji životinja upućuju da, umjesto od kokošjih jaja, tradicionalna uskrsna jela pripremite od biljnih namirnica, prema receptima koje možete vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.