Popularna je kultura prepuna mitova i poluistina, a o mnogima od njih smo već u više navrata pisali i učinili sve da ih raskrinkamo. Ipak, kad shvatite da su neki mitovi toliko duboko ukorijenjeni u našu kolektivnu svijest da u njih vjeruju čak i liječnici, to je sasvim legitiman razlog da se zabrinemo.

Studija objavljena u British Medical Journalu 2007. godine pokazala je kako gotovo dvije trećine obiteljskih liječnika vjeruje u barem jednu od ovih medicinskih besmislica, što je posebno opasno zbog činjenice da pacijenti obično imaju potpuno povjerenje u sve što im liječnici kažu. Donosimo neke od najčešćih neistina i mitova, kao i njihovo kratko objašnjenje.

1. Brijanje dlaka čini ih grubljima i tamnijima te ubrzava njihov rast

Klinička studija provedena 1982. godine usporedila je rast dlaka na obrijanim i neobrijanim dijelovima tijela ispitanika te zaključila kako novoizrasle dlake nisu ni tamnije, niti deblje od onih koje nisu bile brijane, a nisu ni rasle brže. Novije su studije također potvrdile ove zaključke.

O čemu se onda radi i kako je nastao ovaj mit? Kad dlaka ponovno počne rasti nakon što ju obrijemo, iz kože izlazi s tupim vrhom, što je posljedica brijanja. Protekom vremena taj se tupi vrh sve više počinje trošiti, zbog čega nam se čini da je dlaka deblja negoli doista jest. Isto tako, novoizrasle dlake mogu biti tamnije nego one koje su već vani, ali ne zbog brijanja, već isključivo zbog toga što još uvijek nisu izbijeljene sunčevom svjetlosti.

2. Nokti i kosa nastavljaju rasti i nakon smrti

U ovaj mit vjeruje više od 90 posto anketiranih liječnika, ali ni on nema uporišta u znanosti. Nakon što osoba umre, koža na njenom tijelu počinje se isušivati i skupljati. Kako se koža povlači, nokti odjednom izgledaju vrlo upadljivo. Isto vrijedi i za kosu, samo u nešto manjoj mjeri.

3. Čitanje pri slabom svjetlu uništava vid

Istraživanje provedeno u SAD-u 2008. godine pokazalo je kako ne postoji niti jedan dokaz da čitanje pri nedovoljno jakom svjetlu može uzrokovati trajno oštećenje vida. Provedete li više sati nad knjigom pri slabom svjetlu, to će svakako izazvati naprezanje očiju i privremeno smanjiti oštrinu vašeg vida, ali obje ove pojave potpuno nestaju nakon dobrog noćnog sna.

4. Jedenje puretine čini nas pospanima

Ovaj mit na prvi pogled ima smisla, budući da puretina u sebi sadrži kemikaliju zvanu triptofan, jednu od esencijalnih aminokiselina koja uzrokuje pospanost. Ono što ovu izjavu čini mitom jest činjenica da puretina sadrži u sebi manje triptofana negoli piletina ili govedina, za koje nitko ne tvrdi kako uzrokuju pospanost.

5. Korištenje mobitela u bolnicama je opasno

Mit vrlo sličan onom zbog kojeg ne smijemo koristiti mobitele u avionu, „narodna predaja" tvrdi kako mobitel može izazvati poremećaje u radu preciznih i osjetljivih bolničkih aparata. Do sada nije zabilježena niti jedna smrt kao posljedica pokvarenog uređaja čiji je rad poremetio mobitel, a „dokazi" nisu ništa više od različitih urbanih legendi.

Jedna je studija pokazala kako mobitel može poremetiti rad elektroničkih uređaja u 4 posto slučajeva, ali samo u slučaju da se nalazi na udaljenosti manjoj od tri centimetra.

Druga je novija studija testirala mobitele na više od 300 različitih bolničkih uređaja i pokazala kako niti u jednom slučaju nije došlo do poremećaja u radu.