Aung San Suu Kyi, mianmarska oporbena čelnica i simbol borbe za demokraciju u toj zemlji, oslobođena je u subotu nakon 15 godina provedenih u kućnome pritvoru, potvrdio je AFP-u neimenovani mianmarski dužnosnik.

Dužnosnici su u 10.30 sati po srednjeuropskom vremenu došli u njezin dom i pročitali joj nalog vojne hunte o puštanju na slobodu. Prema AFP-u, oko 2.000 ljudi okupilo se oko kuće dobitnice Nobelove nagrade za mir.

Aung San Suu Kyi pozdravila je više od tisuću oduševljenih pristaša okupljenih ispred njezine kuće u Jangonu i pozvala naciju na jedinstvo. "Postoji vrijeme za šutnju i vrijeme za riječi. Ljudi moraju djelovati jedinstveno. Samo tako možemo postići svoj cilj", rekla je okupljenom mnoštvu prije nego se vratila u kuću u pratnji visokih dužnosnika njezine stranke Nacionalne lige za demokraciju (NLD).

Vlasti su ranije povukle policajce i prepreke pred njezinim imanjem, što praktično pokazuje da je oslobođena iz dugogodišnjeg kućnog pritvora, iako o tome još uvijek nema službene potvrde iz vlade.

Tisuće stranačkih sljedbenika okupile su se i pred stožerom NLD-a u Jangonu u kojem se kasnije očekuje dolazak Suu Kyi (65). Članovi NLD-a nose majice s njezinim likom i ispisanim tekstom "Mi smo uz Aung San Suu Kyi". Snage sigurnosti nisu sprečavale njihovo okupljanje, što je dosta neuobičajeno u toj zemlji kojom vlada vojna hunta.

Aung San Suu Kyi: biografija

Aung San Suu Kyi rođena je u Yangonu 1945. kao kći generala Aung Suna, borca za neovisnost zemlje ubijenog u atentatu 1947. Njezina majka Khin Kyi također je bila istaknuta javna osoba.

U New Delhiju je studirala političke znanosti, a na Sveučilištu Oxford filozofiju, političke znanosti i ekonomiju. Godine 1972. udala se za britanskog znanstvenika Michaela Arisa.

Suu Kyi se u Yangon vratila 1988. kako bi se brinula za bolesnu majku u vrijeme kada su se u Mianmaru odvijali prodemokratski prosvjedi protiv vojnog režima. Želeći nastaviti očevim stopama, ušla je u politiku i sudjelovala u osnivanju stranke Nacionalna liga za demokraciju (NLD) te je postala glavna tajnica stranke i pozivala na ukidanje vojne vlasti.

Vojni režim je karizmatičnu i popularnu Suu Kyi zatvorio u kućni pritvor u srpnju 1989. zbog "ugrožavanja države". Iduće godine, čak i bez nje, NLD je osvojio 392 od 485 parlamentarnih mandata na prvim izborima u Mianmaru u gotovo 30 godina. Vojni režim odbio je predati vlast.

Prvi je put puštena na slobodu 1995., no nije smjela napustiti Yangon kako bi se susrela s pristašama. Naoružani napadači napali su konvoj u kojem su bili Suu Kyi, visoki stranački dužnosnici i sljedbenici blizu grada Depayina 2003. Prema vojnoj hunti, ubijene su četiri osobe, dok organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da je u zasjedi smrtno stradalo oko 70 ljudi. Nakon tog incidenta Suu Kyi je ponovno zatočena.

U kolovozu 2009. proglašena je krivom za kršenje zakona o sigurnosti jer je dopustila Amerikancu Johnu Yettawu da dvije noći ostane u njezinoj kući uz jezero. Otada je nekoliko puta ponudila vladajućem vojnom režimu da će u međunarodnoj zajednici lobirati za ukidanje sankcija protiv Mianmara. Vođa hunte Than Shwe nikad nije odgovorio, a režim je njezinu ponudu ocijenio "neiskrenom".

Suu Kyi je izjavila kako joj "nije ni na kraj pameti" da sudjeluje na izborima prošle nedjelje, pa je njezina stranka NLD bojkotirala glasovanje. Rezultat toga je službeno raspuštanje stranke. Odmetnuta frakcija NLD-a sudjelovala je na izborima, no osvojila je neznatan broj mandata. (hina/metro-portal)