Američki Senat u četvrtak je prihvatio zakon o reformi zdravstva kojim se uvode najveće promjene u zdravstvenom sustavu u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća i proširuje zdravstveno osiguranje na više od 30 milijuna trenutačno neosiguranih građana.

Potpredsjednik SAD-a Joe Biden predsjedavao je sjednicom na kojoj je sa 60 glasova za i 30 protiv prihvaćen zakon, koji ima središnje mjesto u unutarnjopolitičkom programu Obamine administracije. Za zakon je glasovalo svih 58 demokratskih senatora i dvojica neovisnih koji pripadaju demokratskom klubu, dok su svi oporbeni republikanci bili protiv.

Predsjednik Barack Obama pozdravio je senatsko glasovanje kao povijesno postignuće, ističući da je prihvaćeni zakon prekretnica s kojom se završava gotovo stoljetna borba za reformu zdravstva u SAD-u, na koju je još 1912. pozvao predsjednik Theodore Rosevelt.

"Sedam predsjednika, demokrata i republikanaca, pokušalo je s reformom no opetovano su bili blokirani od lobista posebnih interesa, koji su održavali 'status quo' u interesu osiguravatelja a ne američkih građana", rekao je Obama u posebnoj izjavi nakon glasovanja.

Zakon, prema riječima Obame, sadrži do sada najstrože mjere za povećanje odgovornosti osiguravajućih kuća, koje više neće moći birati koga će osigurati i odbijati pokrivanje troškova kada se osiguranik razboli, ili pak proizvoljno nametati participaciju troškova.

Po prvi puta od većine Amerikanaca tražit će se da pribave zdravstveno osiguranje preko poslodavca ili kroz nove burze osiguranja koje će regulirati vlada. Oni koji si ne mogu priuštiti osiguranje bit će subvencionirani od vlade a program zdravstvene skrbi za siromašne građane, Medicaid, bit će proširen na milijune djece i odraslih s niskim prihodima.

Među ostalim, zakon predviđa subvencioniranje osiguranja za četvoročlane obitelji s prihodima manjim od 88.000 dolara godišnje, što je 400 posto od praga siromaštva u SAD-u.

Da bi osigurali potrebnih 60 glasova, demokratski čelnici nisu se na kraju ustručavali od otvorene kupovine glasova, pa je u procijenjeni trošak reforme od 871 milijardu dolara u idućih 10 godina, uključeno i financiranje brojnih tzv. "projekata ljubimaca" koje su senatori namijenili svojim saveznim državama. Jedan od primjera je potpora konzervativnog demokrata Bena Nelsona iz Nebraske, pridobijena saveznim preuzimanjem svih troškova programa Medicaid u toj državi.

Prihvaćena senatska verzija sada će ići na usklađivanje s verzijom koja je početkom studenoga prihvaćena u Predstavničkom domu Kongresa. Na kraju tog procesa, oba doma moraju prihvatiti usklađeni zakon, koji će potom s potpisom predsjednika Baracka Obame stupiti na snagu.

Demokratski čelnici se nadaju da će Obama moći potpisati zakon prije govora o stanju nacije početkom iduće godine.

Nestranačka, Kongresna služba za proračun je procijenila da bi zakon mogao pridonijeti smanjivanju proračunskog manjka za 1.300 milijardi dolara u idućih 10 godina. (hina/metro-portal)