Da su činjenice dovoljne, teorije zavjere ne bi imale publiku. Pitanje je li Zemlja okrugla i jesmo li doista sletjeli na Mjesec ne bi se stalno vraćalo u javni prostor, a umjetna inteligencija ne bi se jedan dan predstavljala kao svemoćni spasitelj, a drugi kao tajna prijetnja koja će nas uništiti.

Panel "Science Sells Facts, but Who's Buying?", 9. svibnja u 11:30 sati u DK LLLOUNGE-u hotela Lone u Rovinju, pita mogu li znanstvene činjenice i kako konkurirati na tržištu pažnje, a da pritom ne izgubi ono najvažnije: točnost, kontekst i vjerodostojnost.

Od znanstvenika se danas ne očekuje samo javna objava rezultata istraživanja, već da javnost uključe u sam proces kreiranja i provedbe istraživanja. No, to nije uvijek jednostavno, posebice ako se radi o vrućim temama koje su istodobno važne i složene, ali medijski zapaljive, poput umjetne inteligencije, hrane, kvantne tehnologije, klimatskih promjena i javnog zdravlja koje se u javnosti lako pretvore u hype, strah ili teoriju zavjere.

Tko danas mora govoriti o znanosti: znanstvenici, komunikatori, mediji, institucije, marketingaši ili svi zajedno? Zašto neistine često putuju brže od činjenica, što znanstvena komunikacija smije preuzeti od tržišta pažnje, a što ne smije kopirati? Gdje je granica između prijevoda znanstvenih činjenica i banalizacija.

Tko otvara raspravu?

Panel će okupiti sugovornike koji znanost, javnost i komunikacije gledaju iz različitih perspektiva.

• Antonella Barišić Kulaš, istraživačica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, otvorit će teme umjetne inteligencije, robotike i računalnog vida, područja u kojima se znanstvene teme najbrže pretvaraju u hype, strah ili pogrešna očekivanja.

• Anđela Buljan Šiber, vlasnica agencije Izone, znanstvena entuzijastica, članica HURA-e i IAB Croatia te članica Organizacijskog odbora Dana komunikacija, govorit će o tome kako format, narativ i tržište pažnje određuju hoće li poruka uopće doći do publike.

• Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorit će o tome kako ljudi procjenjuju informacije, zašto vjeruju određenim izvorima i zašto jednostavna objašnjenja često djeluju uvjerljivije od znanstvenih dokaza.

• Marko Košiček, znanstvenik i koordinator projekata popularizacije i znanstvene komunikacije na Institutu Ruđer Bošković, otvorit će pitanje uloge znanstvenika u javnom prostoru i načina na koji istraživači mogu postati jasniji, hrabriji i prisutniji javni sugovornici.

• Petra Buljević Zdjelarević, voditeljica PR-a i komunikacija Instituta Ruđer Bošković, donosi iskustvo rada na sjecištu znanosti, institucija, medija i javnosti, s posebnim naglaskom na to kako znanstvene teme dobivaju relevantan prostor, vidljivost i povjerenje u javnom komunikacijskom prostoru.