Takozvani ekološki ili zeleni kriminal je svjetsko gospodarstvo 2015. godine stajao i do 258 milijardi dolara, što je otprilike 230 milijardi eura. To je povećanje od 26 posto u odnosu na 2014. godinu, javili su UNEP (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) i Interpol.

Oko polovice tih kriminalnih djela se može pripisati ilegalnoj sječi šuma, kako se navodi, a oko četiri milijarde dolara (blizu 3,6 milijardi eura) štete je načinjeno protuzakonitim uklanjanjem električnog otpada. "Broj ekoloških zločina raste zabrinjavajućom brzinom", kaže šef Interpola Jürgen Stock i dodaje da složenost kriminalnih namjera od vlasti zahtijeva sveobuhvatan odgovor.

Eksploatacija zlata se koristi za pranje novca

U Kolumbiji se, na primjer, eksploatacija zlata koristi za pranje novca. U Africi se pobunjeničke organizacije i teroristi financiraju dijelom od trgovine bjelokošću. U proteklih deset godina je samo u Tanzaniji zbog toga svake godine ubijeno oko 3.000 slonova. U ekološki kriminal se ubraja i ilegalno ribarenje, kao i ilegalna trgovina sirovinama.

Time se ekološki kriminal, nakon trgovine drogama, krivotvorenja i trgovine ljudima, nalazi na četvrtom mjestu kriminalnih djelovanja na svijetu, kako se navodi u izvješću UNEP-a i Interpola. U usporedbi s tim, vrijednost ilegalne trgovine vatrenim oružjem godišnje iznosi (tek) oko tri milijarde dolara.

Slabo pravosuđe, slabe sigurnosne službe

Slabo državno pravosuđe i nedovoljno plaćene sigurnosne snage pogođenih zemalja uopće omogućuju pojavu kriminalnih mreža te pobunjeničkih i terorističkih organizacija koje djeluju po cijelom svijetu, navodi se dalje u tom izvješću. Osim toga, ilegalna trgovina šteti ekološkom sustavu i pospješuje izumiranje vrsta, navodi UNEP. Stoga ta UN-ova institucija i Interpol zahtijevaju hitno od država da ekološki kriminal shvate ozbiljno i da stvore resurse za borbu protiv te vrste kriminala.