Problem plastičnog otpada u moru je rijetko kada tako očit kao što je bio početkom ove godine na njemačkom otoku Langeoogu. U oluji je jedan veliki kontejnerski brod izgubio tisuće čokoladnih Kinder-jaja sa šarenom plastičnom jezgrom, a more ih je izbacilo na obalu u dužini od osam kilometara (naslovna fotografija). Turisti i domaći su organizirano skupili većinu toga plastičnog otpada, taj problem je bilo razmjerno lako riješiti.

12 milijuna tona plastičnog otpada u moru

Manje vidljivo, ali puno dramatičnije je opće zagađenje oceana i mora plastikom. Prema najnovijim procjenama stručnjaka do pet posto svih plastičnih proizvoda završi kao smeće u moru. 2010. godine je to - prema procjenama stručnjaka - bilo do 12 milijardi tona. Ta plastika većinom preko rijeka dospijeva u more.

"Plastični otpad se u morima nalazi posvuda - u vodi, na obali, u ribama i morskim pticama", kaže predsjednica njemačke Savezne ustanove za okoliš iz Dessaua Maria Krautzberger: "Svaka plastična čaša, svaka slamka za piće i svaka plastična vrećica koja se baci i raspada se u okolišu povećava taj problem." Sve opasnija postaje takozvana mikroplastika, najsitnije čestice koje nastaju trošenjem sintetičkih materijala, automobilskih guma i sl. ili se koriste u nekim kozmetičkim proizvodima. Stručnjaci procjenjuju da se u svjetskim morima nalazi oko pet trilijuna takvih čestica ukupne težine oko 270.000 tona. Znanstvenici su utvrdili da je 94 posto uginulih ptica burnjaka pronađenih na njemačkim obalama u želucu imalo mikroplastiku.

Problem je na dnevnom redu

Jasno je, najveći problem je u zemljama koje se ubrzano razvijaju, posebno u Aziji i Africi. Sve jači gospodarski rast znači i veću proizvodnju i više otpada, ali ne razvijaju se svuda istovremeno i koncepti za uklanjanje otpada i održiv razvoj. "Srednja Europa u svakom slučaju više ne pridonosi puno tom problemu", kaže Hendricks.U Njemačkoj se tim problemom oko godinu dana bavi jedan "okrugli stol". Uz predsjednicu Savezne ustanove za okoliš Krautzberger u tomu sudjeluju predstavnici gospodarstva, ribari, političari, organizacije za zaštitu okoliša, umjetnici. Sad je Krautzberger, skupa sa saveznom ministricom okoliša Barbarom Hendricks (SPD) i njezinim kolegom iz Donje Saske Stefanom Wenzelom (Zeleni), predstavila prve rezultate. Još nije puno učinjeno, ali je ipak napravljen prvi korak. "Ipak je u međuvremenu svima jasno koliko je nužno suočiti se s tim problemom", kaže ministrica Hendricks. Tomu je pridonijela i UN-ova konferencija o oceanima održana ljetos u New Yorku. A na njemački zahtjev ove godine su se tom temom bavili i predsjednici država i vlada skupine G7, kao i skupine G20.

Smanjeno korištenje plastičnih vrećica

U Njemačkoj su se trgovine prošle godine obvezale da će plastične vrećice ubuduće samo prodavati. Jer, veliki problem predstavljaju prije svega vrlo tanke, male plastične vrećice, primjerice za pakiranje voća, koje obično ništa ne koštaju. Od uvođenja te obveze u Njemačkoj se potrošnja vrećica po glavi stanovnika smanjila sa 71 na 45 vrećica godišnje. Ali, još uvijek se u Njemačkoj koristi 3,7 milijardi plastičnih vrećica godišnje, a one često završe u moru. Neke druge zemlje su tu otišle puno dalje. U Danskoj ili Irskoj postoji zakonska pristojba za sve plastične vrećice - čime su one gotovo potpuno nestale.

Nova zadaća za ribare

Rezultat okruglog stola je ponuda ribarima: oni mogu dobiti vreće za smeće u koje mogu strpati plastični otpad koji nađu u svojim mrežama i besplatno ga predati u luci. Dosad je takav otpad većinom ostajao u moru. Kozmetička industrija tvrdi da je posljednjih godina gotovo potpuno iz uporabe izbacila mikroplastiku. To ministrica Hendricks namjerava provjeriti.

Sudionici okruglog stola žele u budućnosti prije svega ojačati svijest koliko je skupo zagađenje mora plastikom. Čišćenje samo jednog kilometra obale u Njemačkoj košta i do 65.000 eura.