Zaključkom je Vlada predložila Hrvatskim šumama da posebnim ugovorima ili sporazumima tvrtkama iz drvne industrije ponudi mogućnost da za osiguranje podmirenja starih, kao i novih obveza za isporučenu sirovinu ponude bankarske garancije, fiducij, založno pravo na nekretninu kako tvrtke tako i vlasnika te tvrtke, kao i mogućnost podmirenja dugovanja kupnjom nekretnina.

Drvoprerađivači su orijentirani na vanjska tržišta, zato su svjetsku gospodarsku krizu i prvi osjetili, a veliki im je problem i nelikvidnost, što stvara problema i Hrvatskim šumama koje imaju više od 400 milijuna kuna dospjelih potraživanja, kazao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić.

Napominje kako se predlaže da tvrtke kao osiguranje daju fiducij, ili nekretninu, a Hrvatskim je šumama predloženo i da se omogući da i vlasnici trgovačkih društava daju založno pravo na svoju osobnu imovinu, odnosno nekretninu.

Vlada je danas prihvatila i uredbu o jamstvenim mjerama gospodarski oporavak i razvitak, a premijerka Jadranka Kosor pozvala je banke da se pripreme za prvu aukciju za jamstvene kvote. "Pozivam banke da se pripreme za prvu aukciju, a poduzetnike da pripremaju investicijske projekte", kazala je Kosor.

Riječ je o modelu pomoći gospodarstva putem jamstvenog fonda putem kojeg država preuzima dio rizika u kreditiranju poduzetnika, a kriterij za dodjelu jamstvenih kvota bit će kamatna marža i udio banke u riziku.

Najviši iznos jamstva može biti do 50 posto glavnice kredita, a najviše 60 milijuna kuna, dok Vlada iznimno može odobriti i viši iznos jamstava za projekte koji generiraju iznadprosječnu dodanu vrijednost i zapošljavanje.

Uredbom su regulirane i vrste, visina i način utvrđivanja naknada koje banke plaćaju u ime korisnika kredita - naknada za nedospjeli iznos glavnice kredita za koju je dano jamstvo (od 0,4 posto do 3,8 posto godišnje na iznos jamstva), jednokratna naknada u iznosu 0,25 posto na iznos jamstva (najmanje 500 kuna), itd. (hina/metro-portal)