Metro-portal.hr

objavljeno 21.09.2011. 13:44:00
OPREZ: ZNANSTVENI SADRŽAJ

5 jednostavnih pitanja na koja znanost nema odgovor

Iako ima odogovor na gotovo sve što možemo zamisliti, postoje neke svakodnevne i trivijalne stvari za koje je nevjerojatno da znanost još uvijek nema jasno i nedvosmisleno objašnjenje

Fotografija vijesti

Kroz čitavu povijest znanstvenici su pokušavali i vrlo često uspijevali objasniti i najkompliciranije pojave koje nas okružuju. Upravo je ova grana ljudske djelatnosti zaslužna za činjenicu da više ne živimo u hladnim, vlažnim i mračim špiljama, da se za prehranu ne oslanjamo isključivo na bobice te da možemo komunicirati s drugim ljudima na udaljenosti većoj od one do koje dopire jačina našeg glasa. Ipak, postoje neke svakodnevne i trivijalne stvari za koje je gotovo nevjerojatno da znanost još uvijek nema jasno i nedvosmisleno objašnjenje. Portal Cracked.com sastavio je listu takvih stvari, a mi vam prenosimo najzanimljivije od njih.

1. Zbog čega spavamo?

Koliko nam je poznato, gotovo sva živa bića na Zemlji u većoj ili manjoj mjeri dio vremena provode odmarajući, a jedino što neke životinje razlikuje od nas ljudi jest učestalost odmora i različit dnevni ritam. Slijedom ovoga, bilo bi sasvim logično zaključiti kako spavanje služi nekoj svrsi, zar ne? Moguće, ali znanstvenici još uvijek nemaju pojma što bi to točno bilo. Sve što su nam znanstvenici do sada uspjeli ponuditi su pojedinačna objašnjenja i nagađanja, ali niti za jedno se ne može reći da je univerzalno prihvaćeno kao najbolje.

Jedni tvrdi da je to svojevrsno „čišćenje" memorije nakon što smo cijeli dan proveli učeći nove informacije. Drugi smatraju kako je to vrijeme kada mozak reciklira informacije, kako bi ih uspješno pohranio u dugoročnu memoriju. Problem s ovim teorijama jest u činjenici da mikroorganizmi i neke biljke, koji nemaju ništa slično mozgu, provode dio vremena u stanju vrlo sličnom spavanju. Neki znanstvenici smatraju da čovjek, uz dobru pripremu i trening, može funkcionirati bez imalo sna, a ovaj muškarac tvrdi kako nije spavao već 33 godine. Je li spavanje zapravo odličan način da skratite te duge sate radnog vremena? Apsolutno.

2. Koliko je planeta u Sunčevom sustavu?

U školama su nam desetljećima tupili kako Sunčev sustav ima devet planeta, nakon čega su astronomi dugo razmišljali da još neka tijela uvrste u popis planeta, a sve je završilo time da su jadnog Plutona, ni krivog ni dužnost, degradirali iz člana kluba planeta u nižu kategoriju. Što nam je od svega toga na kraju ostalo? Ostalo nam je isključivo najbolje nagađanje koje znanost u ovom trenutku može podijeliti s javnosti, a to je da, prema sadašnjim dostupnim informacijama, naš sustav ima jedno sunce i osam planeta. Zbog čega je to samo nagađanje?

Vjerovali ili ne, svim moćnim teleskopima i satelitima usprkos, ogromna većina našeg Sunčevog sustava još je uvijek potpuno nepoznata i neistražena. Područje između Sunca i Merkura previše je osvijetljeno da se išta pouzdano može razaznati, a područje iza Urana je premračno. Znanstvenici gotovo svakodnevno pronalaze nove objekte u pojasu asteroida koji se nalazi između Marsa i Jupitera. Isto tako, neki astronomi najozbiljnije tvrde da naš sustav zapravo ima dva sunca. Hoće li u budućnosti biti teže nabrojati sve planete u Sunčevom sustavu nego savezne države u SAD-u, ostaje za vidjeti.

3 Kolika je dužina obale neke države na svijetu?

Ukoliko ostavimo broj stanovnika i BDP po strani, geografija je jedna od rijetkih stvari koje učimo u školi čiji se podaci uglavnom ne mijenjaju svakodnevno te su nam dobro poznati. Kontinenti, rijeke i planine već su tisućljećima na istom mjestu. Unatoč tomu što bi mogli pomisliti da je najteže izračunati visinu neke planine ili površinu pustinje koja je u stalnom porastu, geografska se koplja trenutno najviše lome upravo oko izračuna dužine obale. Uzmimo SAD kao primjer. CIA u svojoj (uglavnom točnoj) knjizi podataka navodi kako je američka obala duga 12.380 milja. Studija koju je provelo američko geografsko društvo pak kaže da se radi o gotovo dvostruko većoj duljini, čak 19.093 milje. Na kraju, zadnja studija Administracije za oceane i atmosferu govori o 95.471 milji, gotovo 8 puta većoj brojci od ove prve.

Zbog čega dolazi do ovakvih razlika u mjerenjima? Radi se o nečemu što se u geografiji zove „obalni paradoks". Naime, zbog cijelog niza političkih, financijskih i objektivnih prirodnih razloga jednostavno je nemoguće da dva različita čovjeka dobiju isti rezultat u izmjeri obale. Razlike plime i oseke, „napumpavanje" brojeva te različiti pristupi uzimanju detalja poput uvalica i otočića u obzir krivac su ovakvoj razlici u mjerenjima? Ono što je doista paradoksalno u tome jest da su, u ovom navedenom slučaju, sva tri podatka službena i točna.

4. Kako funkcionira gravitacija?

Kako je moguće da znanost ne zna kako funkcionira gravitacija, zasigurno se pitate. Na kraju krajeva, i djetetu se mogu objasniti njezini osnovni principi, tako što bacite neki predmet u zrak, a on se jednostavno sam od sebe vrati na zemlju. Ako je vjerovati onomu što su nas učili u školi, četiri su osnovne sile, zvane i fundamentalne interakcije, koje drže svemir na okupu, a gravitacija je jedina koja zapravo, kad ju objašnjavamo, nema previše smisla. S jedne strane, gravitacija je dovoljno moćna da drži cijeli svemir na okupu, a s druge je strane iznimno slaba. Koliko slaba, pitate se?

Sigurno vam je poznato da će se suprotni polovi magneta, kad ih prinesete jedno drugome čvrsto zalijepiti. E ta vam je sila 10 na 36-tu puta jača od gravitacije. Još čudnije, kada u potrazi za objašnjenjem gravitacije krenete tražiti odgovore na molekularnoj i atomskoj razini, shvatit ćete da kod tako malih stvari gravitacija potpuno prestaje raditi. Upravo je gravitacija jedan od glavnih razloga zbog čega kvantni fizičari i „obični" fizičari nemaju o čemu razgovarati. Jednostavno, znanost bolje može objasniti kako funkcioniraju stvari unutar atoma nego zbog čega lopta pada na zemlju kad ju bacimo u zrak. Tko zna, možda su ipak u pitanju duhovi i vještice?

5. Kako pobijediti u partiji pasijansa?

Pretpostavljamo da su velike šanse da čitate ovaj članak dok ste na poslu. Nakon što završite s čitanjem svih ovih pitanja i objašnjenja od kojih se prosječnom čovjeku zavrti u glavu, zasigurno ćete poželjeti raditi nešto drugo. Pri tomu ne mislimo na posao za kojeg ste zapravo plaćeni, već na jednu od najpopularnijih kartaških igara svih vremena i već desetljećima standarni dio Windows operativnih sustava, Solitaire, ili po naški pasijans. Priznajte, zasigurno vam se igrajući ovu igru dogodilo da već deseti put zaredom gubite, nakon čega se konačno odlučujete skoncentrirati i pobijediti, samo kako bi izgubili i jedanaesti put. Nakon toga, ni krivi ni dužni, pobijedite u sljedeće tri partije. U čemu je tajna ove igre i postoji li način da povećate omjer pobjeda?

Nemamo pojma, tvrde znanstvenici. Naime, pasijans je već 300 godina jedna od najvećih misterija, ali i najvećih sramota primijenjene matematike, budući da niti najbolji matematičari na svijetu ne mogu reći da potpuno razumiju niti jedan aspekt ove igre. Ne zna se koliko je potencijalnih dobitnih kombinacija karata, a koliko gubitničkih, niti kolike su vam šanse da u prosječnoj partiji dobijete. Najbolja predviđanja govore o 80 do 90 posto šanse, ali ona su isključivo iskustvena, a ne matematička. Kako je moguće da postoji formula sigurnog uspjeha za komplicirane igre poput Monopolya, a ne postoji ništa slično za pasijans. Nitko sa sigurnošću ne zna. Možda nam se budućnost na kraju ipak smiluje i ponudi neke odgovore.

21.09.2011. 13:44:00
http://metro-portal.hr/5-jednostavnih-pitanja-na-koja-znanost-nema-odgovor/63474/