Umor, stres i loša rutina tijekom popodneva mogu s vremenom utjecati na pamćenje, raspoloženje i koncentraciju. Stručnjaci upozoravaju da čak i male promjene u popodnevnim navikama mogu imati dugoročne posljedice za zdravlje mozga i sposobnost fokusiranja. Dakle, ovo su neke od popodnevnih navika koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje mozga.

Dugotrajno sjedenje bez pauze - mozgu je potreban kisik i cirkulacija kako bi optimalno funkcionirao, a višesatno sjedenje smanjuje dotok krvi i kisika u stanice. Stručnjaci preporučuju kratke pauze svakih 30 do 60 minuta - dovoljno je nekoliko minuta istezanja, šetnje ili laganog razgibavanja. Takva aktivnost potiče protok krvi, smanjuje umor i poboljšava fokus.

Preskakanje obroka - kada mozak ne dobije dovoljno energije, razina glukoze u krvi naglo pada, što može uzrokovati nervozu, slabiju koncentraciju i osjećaj iscrpljenosti. Stručnjaci za zdravlje savjetuju da se u popodnevnim satima ne preskače obrok, već da se odabere lagana, hranjiva kombinacija poput voća, orašastih plodova ili jogurta. Takvi međuobroci stabiliziraju energiju i poboljšavaju rad mozga bez osjećaja težine.

Previše kofeina kasno poslijepodne - kava u ovo doba dana može poremetiti ritam spavanja, a kroničan nedostatak sna povezan je s oštećenjem neuronskih veza i lošim pamćenjem. Stručnjaci za zdravlje mozga ističu da bi zadnju šalicu kave trebalo popiti najkasnije šest sati prije spavanja. Umjesto kofeina, preporučuju čaj od mente, zeleni čaj ili jednostavno čašu vode za blagi mentalni poticaj.

Previše vremena pred ekranom - dugotrajno izlaganje plavom svjetlu može uzrokovati naprezanje očiju, glavobolju i pad koncentracije. Stručnjaci za zdravlje upozoravaju da višesatno gledanje u ekrane bez odmora povećava mentalni umor i otežava zadržavanje fokusa. Uvođenje kratkih pauza i ograničavanje vremena provedenog pred ekranom može pomoći u očuvanju jasnoće misli i boljeg raspoloženja tijekom dana.

Sve u svemu - izađite van na friški zrak!